Sve što trebate znati o Pravilniku o opasnim psima i Testu socijalizacije u Hrvatskoj 

Nakon sve više pitanja o Testu socijalizacije koji je propisan za “našu” pasminu, zaključili smo da je potrebno napisati jedan konkretan tekst na temu.

Kako bismo vlasnicima naših štenaca, ali i drugim posjetiteljima ovog weba pužili najpreciznije moguće informacije uvid u Pravilnik u Opasnim psima, kao i u Test socijalizacije pružit će nam gospodin Mladen Ercegović, kao jedan od autora Pravilnika o opasnim psima. Gdin. Ercegović danas je predsjednik Povjerenstva za kadrove i priredbe i licencirani ovlaštenik za provođenje Pravilnika o opasnim psima.

Tekst je originalno objavljen u glasilu HKS-a “Moj Pas” u ožujku – travnju 2016. godine. 

Socijalizacija, trening i test socijalizacije

Kako je u godinama od kako je donesen Zakon o opasnim psima zaživio i test socijalizacije, isti je i postao nekakav bauk: što je test socijalizacije i što sve moram sa svojim psom, hoću li proći, što ako ne prođem?

Kako je ovaj članak posvećen našim članovima (*članovima HKS-a, vlasnicima Staforda koje čeka test i onima koji će postati vlasnici terijera tipa bull te samom tumačenju testa) vratit ću se u izlaganju nakratko u godine kada je isti ozakonjen.
Na sam početak izglasavanja Zakona, jer su u javnosti česta pitanja zašto mi sa svojim psima, kada su tako umiljati i vole ljude; zašto ja, kada moj pas sa mnom spava; zašto moj pas kada je rastao uz djecu; zašto mi, kada smo sa svojim psima prošli toliko izložbi i stvorili nacionalne ili međunarodne prvake?

Sasvim opravdana pitanja, i subjektivno gledajući oštećeni smo, ali postoji i objektivno gledanje, odnosno pristup i razumijevanje za opstanak i razvoj pasmine u čijem smo sustavu i mi kao pojedinci. Neosporna je činjenica da su se u ranim poslijeratnim godinama praktički javno održavale borbe pasa i da su se učestalo počeli nizati nemili događaji napada psa na psa, kao i psa na čovjeka, sve do smrtnih slučajeva.

 

Moralo se nešto poduzeti da se to sve spriječi s jedne strane, ali isto tako i da se sačuva pasmina američki stafordski terijer i uzorni vlasnici ove pasmine, kao i pit bula, koji sa svojim psima vrlo lako polože test, za razliku od neodgovornih vlasnika i loše odgojenih pasa kojima nije mjesto među nama i u urbanoj i civiliziranoj sredini, ukoliko ne mogu položiti test socijalizacije.

Nikako se nije moglo naći rješenje tko će raspoznati Američkog stafordskog terijera od Pit bulla, Amstafa iz kontroliranog uzgoja i onog iz nekontroliranog uzgoja i tko je taj koji će o tome donositi odluku, a da pri tom ne ošteti nevine vlasnike i njihove ljubimce, tim više što se učestalo u tiskovinama objavljivalo da je u raznim događanjima sudjelovao američki stafordski terijer, a ne Pit bull terijer, uz fotografije iz raznih izvora i time se nanosila velika šteta uzgajivačima i vlasnicima Amstafa i samom HKS-u, u okviru kojega se pasmina kontrolirano uzgaja i postiže visokovrijedne kinološke rezultate na nacionalnoj i međunarodnoj sceni.

Tako je uz pomoć medija i posebno angažmana predstavnika HKS-a donesen Zakon o opasnim psima i sam Test socijalizacije 1998.godine, i to prvi, a zadnji je na snazi od 2008.godine. Zbog sličnosti Američkog stafordskog terijera i Pit bull terijera te njihovog podrijetla i za većinu u javnosti neprepoznatljivih razlika, morali smo i mi uzgajivači i vlasnici Amstafa iz kontroliranog uzgoja biti uvršteni u kategoriju opasnih pasa, ali zahvaljujući zalaganju i profesionalnošću HKS-a uspjeli smo naše članove zaštiti od uvjeta koje moraju ispuniti pit bull terijeri i njihovi mješanci, križanci i svi terijeri tipa bull iz nekontroliranog uzgoja. Tako su naši članovi praktički obavezni platiti minimalni trošak registracije za svoje pse kroz polaganje testa i time biti odvojeni kod zakonodavca od ovih drugih. Moram primijetiti da nakon više desetljeća provođenja Zakona i polaganja testa socijalizacije više u javnosti nema miješanja amstafa i pit bulla, borbe pasa su praktički iščezle, a neodgovorni vlasnici terijera tipa bull gotovo su u pravilu sankcionirani.

Test Socijalizacije

Kao autoru istog želja mi je bila da se onemogući kretanje neodgovornih vlasnika i njihovih pasa u urbanim sredinama, a isto tako da se pomogne i zaštiti vlasnike socijaliziranih i dobro odgojenih pasa. Sam test je zapravo kratka improvizacija najčešćih situacija u kojima će se naći bilo koji pas sa svojim vlasnikom i kao dobro odgojen sasvim sigurno 100% položiti test.

Na kraju, dragi naši članovi, vlasnici terijera tipa bull koje čeka polaganje testa i svi vi koji ćete postati vlasnicima ovih predivnih pasa kada su dobro odgojeni, u daljnjem izlaganju saznajte kakav je američki stafordski terijer pas i kako ga dobro odgojiti. Isto tako, daljnji tekst je poučan i uputan i za sve ostale buduće vlasnike pasa posebno rottweilera, dobermana, bulmastifa, srednje azijskog ovčara, malinoisa i mnogih drugih. Prije opisa kako treba trenirati i socijalizirati terijere tipa bull, ali i sve ostale, posebno hiperaktivne predstavnike psećeg svijeta, želim kratko iz svog iskustva (cca 300 provedenih testova) opisati par slučajeva, naoko bezazlenih, ali radi kojih su vlasnici na sudu, pa i ja kao svjedok i onaj koji je potpisao da pas nije opasan.

Prvi slučaj – vrlo umiljati amstaf bez papira, potpuno bezopasan, ali vrlo zaigran i odgojen da slobodno skače od veselja na ljude i da ih liže. Položio je test u svim točkama 100% ali u točki testa kod pregleda psa postoji zabilješka da se pas da dirati, ali da pri tome skače na ljude, isti pas je skočio na gospođu koja se obratila vlasnici u želji da se igra, a ista je podnijela tužbu i traži naknadu za strah u iznosu od sto tisuća kuna.

Drugi slučaj – njemački ovčar s rodovnikom, koji živi u ruralnoj sredini kao član obitelji i vrlo stabilna čuvar svog posjeda bez imalo agresije, ali je u dubokoj noći kao slobodan srušio čovjeka u alkoholiziranom stanju i proglašen je opasnim psom. Začudo, taj isti pasa koji se na testu prvi puta našao u okruženju gradske gužve i u mojim rukama kao stranca – vodiča, položio je test u svim točkama.

Ima još bezbroj situacija zbog kojih nas niti krive niti dužne može netko tužiti, zato pročitajte i pokušajte odgojiti i učiti psa kako bi izbjegli neugode od onih koji ne vole pse, ali i kako bi svojm ljubavi uz autoritet mogli vladati svojim psom.

 

prethodno smo naveli dva slučaja tzv. Opasnih pasa, stoga se postavlja pitanje: zašto njemački ovčar i zašto amstaf? Dakle, nešto o samom testu i proceduri te pojmovniku „Pravilnika o opasnim psima“.

Pravilnikom se u utvrđuju opasni psi i postupanje s njima. Pojmovnik u samom pravilniku podrazumijeva i svrstava pse u dvije kategorije opasnih pasa što je puno demokratičnije, a u usuđujem se reći i poštenije, objektivnije i pravednije nego u nekim zapadno evropskim zemljama u kojima je obuhvaćen čitav niz pasmina kao opasnih, a neke su čak i zabranjene.

U Republici Hrvatskoj opasan pas je:
1. Bilo koja jedinka, podrijetlom od bilo koje pasmine koja je ničim izazvana, napala čovjeka, nanjela mu tjelesne ozljede ili ga čak usmrtila.
– Ničim izazvana napala drugog psa i nanijela mu teške tjelesne ozljede
– Uzgajana ili dresirana za borbe ili zatečena u organiziranoj borbi

  1. Pas pasmine terijer tipa bull koji ne potječe iz kontroliranog uzgoja, odnosno pit bull terijer i njegovi križanci.

Temeljem pravilnika, činjenicu da je pas opasan utvrđuje veterinarski inspektor po podnesenoj prijavi o ničim izazvanom napadu psa.

Nakon provedenog postupka ovlaštena veterinarska organizacija o tome obavještava  Hrvatski Kinološki Savez, koji je jedini ovlašten od zakonodavca za provođenje testa socijalizacije kojim se utvrđuje je li pas stvarno opasan ili ne.

Kako nam prostor u časopisu (Moj Pas, HKS, Ožujak – Travanj 2016) ne omogućuje prepisati cjelovit Pravilnik, test i provođenje testa upućujemo vas na Internet što se tiče Pravilnika – temeljem članka 48, stavka 7 na snazi od 02.10.2008. (NN 135/06) a o samom Testu i provođenju kratko i najbitniji sažetak. Pravilnik možete pronaći ovdje. 

Test socijalizacije sastoji se od šest točaka iz svakodnevnog života koje pas mora položiti i nije nikakav bauk za niti jednog dobro odgojenog psa. Točke poput:
–              prilazak stranaca
–              prolazak kroz grupu ljudi
–              prolazak uz automobil ili bicikl
–              prolazak drugog psa (mirnog)

Ove točke označene su A, B, C i D znakovima i pas u svih šest točaka treba dobiti „+“ da bi položio test. Temeljem članka 39. Statuta HKS-a te uputa o provođenju testa, članak izvršnog odbora govori i o rezultatima testa:
a) pas koji je ocjenjen sa tri ili više minusa nije položio
b) pas koji je ocjenjen sa jednim do dva minusa može ponoviti test za 20 dana
c) pas koji je ocjenjen sa šest pluseva položio je test
d) psi koji nisu položili test upućuju se na školovanje temeljem članka 5, stavka 2, Pravilnika o opasnim psima.
e) vlasnik je dužan svog psa nakon školovanja ponovno predvesti na Test socijalizacije
f) kod ponovnog predvođenja na test, vlasnik mora predočiti ovjerenu ocjensku listu ili radnu knjižicu iz koje je vidljivo da je pas položio predviđeni program NP-a.

Dakle, ukratko, HKS je svojim djelovanjem pri Ministarstvu uspio ovakvim programom i preventivom spriječiti eventualnu zloupotrebu od strane zlonamjernih ljudi, spriječiti oduzimanje pasa i ono najgore, eutanaziju nedužnih pasa, a ujedno i spriječiti da takozvani „opasni“ psi završavaju u rukama opasnih ljudi.

O autoru

Gdin. Mladen Ercegović

Rođen 1955. godine u Zagrebu. Kinologijom se počinje baviti 1986. godine. Prvu uzgajačnicu „Mlader’s“ registrira 1990. godine, a drugu uzgajačnicu 2010. godine pod nazivom „Try The Best“. Do danas je uzgojio 62 legla.
Prvi pas u njegovom vlasništvu je ženka pasmine Američki stafordski terijer Int.Ch Astra Alma sa položenim radnim ispitom, a drugi isto sa radnim ispitom je njen sin Int. Ch. Mlader’s Killing Rough.
Za međunarodnog kinološkog suca ispit polaže 1994. godine. Ima položene sve pasmine FCI grupe II te Terijere tipa Bull, Erdel terijera i Kerry Blue terijera iz III FCI grupe.
Bio je osnivač više pasminskih klubova, kao i njihov predsjednik. Sudio je na brojnim izložbama, više klupskih prvenstava, a najistaknutije na Europskoj izložbi u Tullnu 2005. godine te u Luksemburgu 2006. godine.
U Hrvatskom Kinološkom Savezu je vršio brojne funkcije u više mandata u tijelima Stegovnog suda, Povjerenstva za kadrove i priredbe i Povjerenstva za oblik i uzgoj. Isto tako je bio član u
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u 2 mandata kao jedan od autora Pravilnika o opasnim psima. Danas je predsjednik Povjerenstva za kadrove i priredbe i licencirani ovlaštenik za provođenje pravilnika o opasnim psima

Kako se pripremiti za test?

Ovaj dio teksta pišemo iz perspektive vlasnika odnosno uzgajivača Stafordskih bulterijera.  

Dio pasa iz našeg uzgoja ostaje u Hrvatskoj, i vlasnici tih pasa su se pri kupnji šteneta obavezali da će psa, bez obzira na to da li će ići u uzgoj ili ne, izvesti na test socijalizacije kada se za to steknu uvjeti. 

Kada se pristupa testu socijalizacije? 

Kada pas napuni 12 mjeseci vlasnik je dužan privesti psa testu socijalizacije. Ova dob je navedena kao minimalna, što znači da prije pune godine dana pas nije u mogućnosti pristupiti testu. Iz našeg iskustva, to je optimalno doba i psi s lakoćom i veseljem pristupaju ispitu. 

Na koji se način pristupa testu? 

Svaki vlasnik psa u tipu bull je dužan izvesti svoga psa na test socijalizacije, no veliki broj to propusti učiniti jer im se čini prekomplicirano ili ne nalaze informacije koje su im potrebne. 

Testu socijalizacije psa možete privesti u dva svojstva: kao građanin općenito i kao član Hrvatskog Kinološkog Saveza. 

Tijek testa je isti, no cijena je različita pa svakako preporučujemo da se prije testa učlanite u lokalno kinološko društvo i putem njega u HKS. Popis društava možete pronaći ovdje. 

Testovi socijalizacije se održavaju u sklopu uzgojnih pregleda pasa, čije termine održavanja možete pronaći ovdje.
Potrebno je prijaviti psa to jest njegovo prisustvovanje putem obrasca koji se nalazi na webu HKS-a

Cijena testa za 2022. godinu je:
– za članove HKSa uz uzgojni pregled =100,00 kn
– za članove HKSa individualno =200,00
– ostali =500,00 kn

Na dan testa ne zaboravite sa sobom ponijeti rodovnik psa, te njegovu knjižicu sa važećim cjepivima. Ako planirate psa koristiti za uzgoj, savjetujemo snimiti kuk lakat i patelu prije uzgojnog pregleda, iako pravilnik o uzgoju za Stafordske bulterijere to ne traži. Također je poželjno da pas ima barem jednu ocjenu sa izložbe u organizaciji HKS-a, no ako nema može ga se ocijeniti na samom uzgojnom pregledu. 

Ako je pas ljubimac i nije namjenjen uzgoju, potrebno je samo doći sa njegovim dokumentima u koje će se upisati da je položio test socijalizacije. 

Sam test

Test je prilično jednostavan i nemate se čega “bojati” jer ga bez problema prolazi svaki socijaliziran pas. Ako imate RnR psa, savjetovali smo Vam da u dogledno vrijeme prođete “vrtić” sa štenetom ili “školicu” kada je pas malo zreliji. I to je zapravo dovoljna priprema za test socijalizacije. 

Testovi mogu pomalo varirati od ovlaštenika do ovlaštenika, u smislu redosljeda i načina provođenja ali u principu se svi sastoje od ranije spomenutih elemenata. 

Od psa se, ukratko, očekuje da smireno reagira na strance, druge životinje, promet i neke svakodnevne situacije sa kojima se svaki pas susreće.